Vegetarijanstvo u Hrvatskoj još uvijek se tretira na nivou fenomena koji oko sebe okuplja vrlo ekscentričnu populaciju. U zemlji ćevapčića i kobasica vrlo teško prolaze bilo kakve alternativne ideje o prehrani. Takav diskriminatorski stav u potpunosti se izrazio u kulinarskoj emisiji Masterchef gdje je tjedan posvećen zdravoj prehrani poslužio za izrugivanje svemu onome što izlazi izvan okvira mesne prehrane. Vrhunac spektakla bila je emisija u kojoj se na meniju našao sejtan, poznati vegetarijanski nadomjestak mesa. Svi sudionici spomenutog kulinarskog show programa zgražavali su se onime što su dobili kao namirnicu i isticali kako tako nešto neukusno nikada nisu vidjeli. Komentari su se kretali od nazivanja seitana šeitanom (đavo u Islamu), pa sve do preporuka o bacanju seitana u koš za smeće. Jedan od natjecatelja tom prilikom je konstatirao kako on preferira „jesti samo ono što trči, leti i pliva“. Vrhunac iživljavanja došao je u trenutku kada su mentori okupljenih natjecatelja, inače profesionalni kuhari, konstatirali kako ni oni nikada nisu kuhali s tom namirnicom, te ju dodatno usporedili sa „đonom na cipeli“. I sve to tijekom tjedna zdrave ishrane, u emisiji koja bi trebala imati edukativni utjecaj na kulinarske navike gledatelja. Inače, spomenuti sejtan je važni dio vegetarijanske kuhinje, koji se u hrvatskim trgovinama može kupiti već tridesetak godina. Obzirom na pravila profesije, trebalo bi očekivati da se svaki imalo ozbiljniji kuhar tijekom svog školovanja upozna s principima vegeterijanske kuhinje i na taj način stekne dovoljno znanja za zadovoljavanja potreba onih gostiju koji su opredijeljeni na nemesnu prehranu. Kada bi tako bilo, u našim restoranima bi se na vegetarijanskom meniju konačno moglo naći nešto drugo osim notornih prženih gljiva i pohanog sira. Širom svijeta proizvodnja nadomjestaka mesa je raspoznata kao jedan od poslova s najvećom perspektivom. Samo u Nizozemskoj je zadnjih nekoliko godina zabilježen kontinuirani rast prodaje tih proizvoda u iznosu od 25 posto. Vegetarijanstvo, koje je u svom početku usko bilo povezano uz religijske običaje, vremenom je zadobilo puno šire konotacije. Najveći dio ljudi koji se opredjeljuje na izbacivanje mesnih namirnica iz svoje prehrane izjašnjava se da to čini zbog zdravstvenih i etičkih razloga. Više nije uopće tajnom da vegetarijanci žive duže od svojih kolega mesojeda, te da pri tome rjeđe obolijevaju i imaju stabilnije psihičko zdravlje. Prema zadnjim anketama u Njemačkoj trenutno živi 7,380,000 vegetarijanaca, što daje impresivnih 9 posto od ukupnog broja stanovništva. Slična situacija je i u ostalim razvijenijim državama gdje se sve veći broj ljudi počinje zanimati što se sve nalazi u hrani koju jedu. Prema istraživanjima provedenim u Americi čak 15 posto ljudi ne jede meso zbog kemikalija i hormona koje ono u sebi sadrži. Prema nekim procjenama broj vegetarijanaca u Hrvatskoj je u stalnom porastu i kreće se oko 150,000. Taj podatak ne utječe puno na gastronomsku ponudu u hrvatskim restoranima gdje uglavnom uopće ne postoji mogućnost vegetarijanskog menija. Naši kuhari nikako da se usklade s postojećim svjetskim trendovima i pri tome tvrdoglavo ustraju u svojem radikalnom kultu štovanja mesa. U tome ih ne može pokolebati ni nastojanje Hrvatske da se prikaže kao turistički orijentirana zemlja koja želi ugostiti milijune stranih gostiju, među kojima je i veliki broj vegetarijanaca. U tom kontekstu spomenuta emisija Masterchef savršeno odražava sveukupno stanje hrvatske gastronomske svijesti. Nakon što su temeljito izvrijeđali vegetarijansku prehranu učesnici tog programa su svoj tjedan zdrave hrane simbolički završili kuhanjem u McDonaldsu. Poruka je više nego jasna: ako želite jesti zdravo i ukusno, okanite se vegetarijanstva i pohrlite u McDonalds. Dobar tek.