Ako ste bili uvjereni da živimo u društvu koje sve olako odbacuje – razmislite ponovo. Pogledajte malo po svom stanu i shvatiti ćete da vrijedi upravo suprotno. Nedavno obavljeno istraživanje u Engleskoj je pokazalo kako među Englezima postoji pojačani nagon za gomilanjem koji ih tjera da svoje domove do plafona ispune nepotrebnim predmetima. Prema tom istraživanju, gotovo polovica tipične kuće napunjena je predmetima poput starih električnih uređaja i igračaka kojih se ljudi jednostavno ne žele riješiti. Količina rijetko korištenih predmeta koje je posjedovao prosječni Englez u posljednja je tri desetljeća udvostručena i dosegla je 94.36 kubičnih metara. Takvo brdo smeća zauzima područje tipičnog doma prosječno vrijedno više od 630 000 kuna.

Istraživači tvrde kako je razlog tome porastu konzumerizam ranih 80-ih i 90-ih godina. Istraživanjem je ustanovljeno kako je u većini domova toliko nereda da se ljudi često nalaze u situaciji da ne mogu naći stvari. Sada prosječni Englez posjeduje električne uređaje vrijedne više od 22 000 kuna, što je ogromno povećanje obzirom na 1979. godinu kada je vrijednost bila otprilike 8 000 kuna. Ukupna prosječna vrijednost kućnih sadržaja sada je na više od 160 000 kuna – što više  nego dvostruko nego što je bilo prije trideset godina. Najzatrpanija prostorija u kući je glavna dnevna soba, iza koje slijede rezervne sobe za goste, s time da najviše gomilaju osobe između 35 i 44 godine. Gotovo 45 posto njihovih domova pretrpano je gomilom beskorisnih stvari, s time da najviše mjesta zauzimaju odjeća i cipele.

Uz sve to više od 90 posto vlasnika sada kažu kako bi dali prednost kvaliteti, a ne kvantiteti. Dvije trećine od 1 800 učesnika istraživanja izjavili su kako im je žao što su kupovali jeftine stvari koje nisu potrajale. Istraživanjem je također ustanovljeno kao postoji rastuća potreba za predmetima koji ne zauzimaju mnogo prostora. Vlasnici kuća izjavili su kako bi bili spremni platiti 20 posto veću cijenu za robu poput plosnatih TV prijamnika i laptopa kako bi povećali svoj životni prostor. Od onih koji su učestvovali u istraživanju, 61 posto njih su izjavili kako nemaju dovoljno veliku ostavu, dok je 58 posto njih izjavilo kako bi kod kuće voljeli imati osjećaj veće prostranosti.

Gomilanje stvari koje nemaju baš nikakvu vrijednost u mnogo čemu je povezano s duhom vremena u kojem živimo. Prostor koji nas okružuje u našim stanovima i kućama vjerno odražava situaciju u našem umu koji je pretrpan ogromnom količinom nevažnih informacija. Uz pomoć razvitka moderne tehnologije stvaraju se stalno novi mediji koji nas bombardiraju sadržajima čija je svrha da nam odvuku pažnju od onoga što je uistinu važno i ima smisla. Takvim ispiranjem mozga olakšava se manipuliranje javnim mnijenjem i postiže kontrola različitih društvenih slojeva. U nemogućnosti da sredi i sortira sve informacije koje mu neprestano pristižu naš um se predaje i preuzima ulogu onoga koji bez prestanka konzumira ponuđene sadržaje ne stvarajući pri bilo kakve osobne stavove i kriterije vrednovanja.

Feng shui, kineska znanost kreiranja harmoničnog prostora, jasno pokazuje neraskidivu povezanost prostora u kojem živimo s kvalitetom našeg života. Predmeti koji nas okružuju odražavaju se u sadržajima koje svakodnevno doživljavamo. Pretrpani prostor stvara kaos u našim aktivnostima i smanjuje nam mogućnost ostvarivanja ciljeva. Prirodni proces vraćanja našeg uma u normalni način funkcioniranja trebao bi za polazište uzeti selekciju i smanjivanje broja informacija koje u njega svakodnevno ulaze. Ukoliko uzmemo u obzir principe feng shui, te naše nove pozitivne navike biti će osnažene pročišćavanjem prostora u kojem živimo i radimo. Eliminacijom svih tih nepotrebnih predmeta koji nam reduciraju prostor kretanja i zarobljavaju našu pažnju potaknuti ćemo temeljitu životnu transformaciju koja će vrlo brzo početi davati očigledne rezultate. Ovdje se sasvim opravdano može primijeniti izreka koja kaže da je manje više.